U takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji učestvovalo je više od 100 prijavljenih inovacija. Nakon Sajma inovacija održanog u PKS, od 35 inovacija izdvojeno je 12 koje su učestvovale u polufinalnom, a u finalnom takmičenju šest inovacija. Internacionalni žiri predvođen Ministrom prosvete i nauke Žarkom Obradovićem, u finalnom takmičenju u studiju RTS odlučio je da od šest inovacija najbolja bude inovacija ekipe “Berač”, a zatim slede inovacije ekipa “Feniks”, “Strawberry energy”, “Edumat”, ”Tresači” i “Solaris”. Najbolju inovaciju je izumela novosadska tročlana ekipa koju su predstavljali Srbobran Petrović, Mirko Urošević i Milan Dojčinović. Reč je o višefunkcijskoj mašini - kombajnu za branje bobičastog voća (malina, kupina, brusnica...), zatim za pročišćavanje voća i punjenje ambalaže. Reč je o inovaciji koja rešava tehničke probleme branja sa visokim stepenom fizičkog očuvanja voća, sa efikasnom manipulacijom, i isplativim ukupnim procesom, jer se do sada bobičasto voće bralo uglavniom ručno.
U takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji učestvovalo je više od 100 prijavljenih inovacija. Nakon Sajma inovacija održanog u PKS, od 35 inovacija izdvojeno je 12 koje su učestvovale u polufinalnom, a u finalnom takmičenju šest inovacija.
Internacionalni žiri predvođen Ministrom prosvete i nauke Žarkom Obradovićem, u finalnom takmičenju u studiju RTS odlučio je da od šest inovacija najbolja bude inovacija ekipe “Berač”, a zatim slede inovacije ekipa “Feniks”, “Strawberry energy”, “Edumat”, ”Tresači” i “Solaris”.
Najbolju inovaciju je izumela novosadska tročlana ekipa koju su predstavljali Srbobran Petrović, Mirko Urošević i Milan Dojčinović. Reč je o višefunkcijskoj mašini - kombajnu za branje bobičastog voća (malina, kupina, brusnica...), zatim za pročišćavanje voća i punjenje ambalaže. Reč je o inovaciji koja rešava tehničke probleme branja sa visokim stepenom fizičkog očuvanja voća, sa efikasnom manipulacijom, i isplativim ukupnim procesom, jer se do sada bobičasto voće bralo uglavniom ručno.
U svetu se mašinsko branje koristi pet do 10 posto, na velikim plantažnim poljima. U Srbiji, primera radi, ima 15.000 hektara malina. Pojavom ove mašina počinje da se razmišlja o organizovanju usluga mašinskog branja i prave se prvi plantažni rasadi većih površina.